Gnojna angina je uobičajen naziv za upalu grla i krajnika kod koje se na krajnicima mogu vidjeti bijele ili žućkaste naslage. Iako se takav izgled često povezuje sa bakterijskom, posebno streptokoknom infekcijom, gnojne naslage same po sebi ne potvrđuju uzročnika. Virusne infekcije, uključujući infektivnu mononukleozu, mogu dati sličnu sliku, pa se terapija ne bira samo prema izgledu grla.
Krajnici su dio odbrambenog sistema u ždrijelu i mogu se upaliti u sklopu različitih infekcija. Upala krajnika, odnosno tonzilitis, može izazvati jak bol u grlu pri gutanju, temperaturu, crvenilo, uvećanje krajnika i bolne limfne čvorove na vratu. Kod djece se mogu javiti i glavobolja, bol u stomaku, odbijanje hrane ili tečnosti, dok odrasli ponekad imaju blažu ili atipičnu kliničku sliku.
Kada simptomi postanu izraženi, ponavljaju se ili nije jasno da li je riječ o virusnoj ili bakterijskoj upali, pregled pomaže da se procijeni uzrok i odredi naredni korak. U našoj ORL ambulanti procjenjujemo grlo, krajnike i okolne strukture, sagledavamo tok tegoba i ranije epizode, a prema nalazu preporučujemo dalju obradu ili liječenje.
Šta je gnojna angina i šta su krajnici?
Gnojna angina najčešće označava akutnu upalu ždrijela i krajnika sa vidljivim naslagama. Medicinski se često govori o tonzilitisu ili tonzilofaringitisu, jer upala može istovremeno zahvatiti krajnike i okolno ždrijelo. Krajnici se nalaze sa obje strane zadnjeg dijela grla i učestvuju u imunološkoj odbrani, posebno u ranijim fazama života.
Uzrok upale krajnika može biti virusni ili bakterijski. Virusi su ukupno najčešći uzrok upale grla, dok je streptokok jedna od važnijih bakterijskih mogućnosti. Klinička slika se može preklapati, zato bijele ili gnojne naslage nisu kućni test za bakterijsku infekciju. Važni su i drugi simptomi, uzrast, trajanje tegoba i nalaz ljekara.
Angina se može javiti kao pojedinačna epizoda ili se ponavljati. Kod osoba koje imaju više epizoda godišnje ORL specijalista procjenjuje koliko su napadi bili izraženi, da li su dokumentovani pregledi i nalazi, da li je bilo komplikacija i koliko stanje utiče na san, ishranu, školu, posao i svakodnevne aktivnosti.
Simptomi gnojne angine - kako izgledaju krajnici?
Simptomi gnojne angine mogu nastati naglo ili se razvijati tokom jednog do dva dana. Najčešći su jak bol u grlu, bolno gutanje, crveni i otečeni krajnici, temperatura i bolni limfni čvorovi na vratu. Na krajnicima se mogu vidjeti bijele ili žućkaste naslage, ali njihovo prisustvo ne govori pouzdano da je uzrok bakterijski.
Najčešći simptomi
- bol u grlu koji se pojačava pri gutanju
- crveni i uvećani krajnici
- bijele ili žućkaste naslage na krajnicima
- povišena temperatura ili osjećaj groznice
- bolni ili uvećani limfni čvorovi na vratu
- glavobolja, malaksalost i smanjen apetit
- neprijatan zadah i osjećaj suhoće ili grebanja u grlu
Kako mogu izgledati krajnici?
Kod upale krajnici mogu biti crveni, otečeni i prekriveni tačkastim ili širim naslagama. Nekada je upala obostrana, a nekada jedna strana djeluje izraženije. Fotografija grla može pomoći da se primijeti promjena, ali nije dovoljna za dijagnozu jer i virusne infekcije, mononukleoza i druga stanja mogu izgledati slično.
Ako se pojave osip, izražena iscrpljenost, dugotrajna temperatura, jako otečeni limfni čvorovi ili tegobe traju duže nego što se očekuje, potrebna je dodatna procjena. Važno je opisati i da li postoji kašalj, curenje nosa, promuklost ili crvenilo očiju, jer ti simptomi češće prate virusnu upalu.
Virusna ili bakterijska upala grla - kako razlikovati?
Virusna i bakterijska upala grla mogu imati slične simptome, ali postoje obrasci koji pomažu u procjeni. Nagao jak bol u grlu, temperatura, bolni prednji limfni čvorovi i crveni krajnici bez kašlja više odgovaraju streptokoknoj slici. Kašalj, curenje nosa, promuklost i crvenilo očiju češće govore za virusni uzrok.
Kada nema jasnih virusnih simptoma, klinički pregled sam po sebi ne može uvijek pouzdano razlikovati virusnu od streptokokne upale. Ljekar prema anamnezi i nalazu procjenjuje da li je potrebno mikrobiološko testiranje, kao što je bris grla. Ako dodatno testiranje treba uraditi, pacijent dobija jasne upute gdje i kada da ga obavi.
| Stanje | Tipičniji znaci | Šta je važno naglasiti |
|---|---|---|
| Streptokokna ili bakterijska angina | Nagao bol u grlu, bolno gutanje, temperatura, bolni prednji vratni limfni čvorovi, crveni krajnici sa ili bez naslaga. | Naslage same nisu dovoljne za dijagnozu. Ljekar procjenjuje potrebu za testiranjem i terapijom. |
| Virusna upala grla | Kašalj, curenje nosa, promuklost, crvenilo očiju i drugi respiratorni simptomi češće prate virusni uzrok. | Antibiotik nema ulogu u liječenju virusne infekcije. |
| Herpangina | Češća kod djece, može dati temperaturu i sitne plikove ili ranice u zadnjem dijelu usta i grla. | Riječ je o virusnoj bolesti i nije isto što i streptokokna angina. |
| Infektivna mononukleoza | Izražen umor, temperatura, bol u grlu, uvećani limfni čvorovi i otečeni krajnici sa mogućim naslagama. | Može veoma ličiti na streptokoknu anginu, pa je potrebna klinička procjena. |
Herpangina se najčešće javlja kod djece i prepoznaje se po sitnim plikovima ili ranicama u ustima i grlu, dok infektivna mononukleoza može izazvati veoma izraženu upalu krajnika sa naslagama. Zbog toga pojam gnojna angina opisuje izgled i simptome, ali ne smije biti zamjena za procjenu uzroka.
Gnojna angina kod djece
Gnojna angina kod djece može početi visokom temperaturom, jakim bolom u grlu i otežanim gutanjem. Djeca ponekad ne znaju jasno opisati bol, pa roditelji mogu primijetiti odbijanje hrane i tečnosti, razdražljivost, glavobolju, bol u stomaku, povraćanje ili izraženu pospanost. Crveni krajnici i naslage mogu biti prisutni, ali nisu dovoljni da se kod kuće odredi uzrok.
Kod djeteta je posebno važno pratiti unos tečnosti i mokrenje. Ako dijete jedva guta, odbija tečnost, slini jer ne može progutati pljuvačku, teško diše, djeluje izrazito iscrpljeno ili se stanje brzo pogoršava, potrebno je potražiti pregled bez odlaganja. Kod blažih simptoma ljekar procjenjuje da li klinička slika više odgovara virusnoj ili bakterijskoj infekciji.
Ako je potrebna šira pedijatrijska procjena, pregled djeteta možete zakazati i u našoj ambulanti pedijatrije. Kod sumnje na složeniju infektivnu bolest, dalji smjer procjene određuje ljekar prema nalazu.
Gnojna angina kod odraslih i angina bez temperature
Gnojna angina kod odraslih često se ispoljava bolom pri gutanju, temperaturom, uvećanim limfnim čvorovima i promjenama na krajnicima. Odrasli mogu imati i izraženu slabost, bolove u tijelu ili promuklost. Ako se tegobe ponavljaju, važno je zabilježiti koliko često nastaju, da li su ranije potvrđivane bakterijske infekcije i da li je bilo komplikacija.
Može li se javiti gnojna angina bez temperature?
Gnojna angina bez temperature je moguća, posebno kod blaže ili atipične kliničke slike, ali odsustvo povišene temperature ne potvrđuje niti isključuje bakterijsku infekciju. Za procjenu su važni jačina bola, izgled krajnika, prisustvo kašlja i curenja nosa, stanje limfnih čvorova, trajanje simptoma i opšte zdravstveno stanje.
Ako odrasla osoba ima jednostrano izrazit bol, otežano otvaranje usta, promijenjen glas, slinjenje ili teško guta, potreban je ORL pregled jer takva slika može ukazivati na komplikaciju. Kod otežanog disanja potrebna je hitna medicinska procjena.
Kako se postavlja dijagnoza?
Procjena počinje razgovorom o trajanju tegoba, temperaturi, kašlju, curenju nosa, ranijim anginama i eventualnim kontaktima sa oboljelima. Ljekar zatim pregleda ždrijelo i krajnike, procjenjuje naslage, otok, simetriju, izgled sluznice i limfne čvorove na vratu. Važan je i opšti izgled pacijenta, posebno mogućnost gutanja i disanja.
Kada se razmatra bris grla?
Ako klinička slika ne daje dovoljno jasnu razliku između virusne i bakterijske upale, ljekar može preporučiti bris grla ili drugo mikrobiološko testiranje. Cilj je potvrditi ili isključiti bakterijski uzrok kada će rezultat uticati na odluku o terapiji. Testiranje nije potrebno u svakom slučaju i određuje se prema nalazu i simptomima.
Kod sumnje na infektivnu mononukleozu ili drugu sistemsku infekciju mogu biti potrebne dodatne analize prema procjeni ljekara. U našoj ORL ambulanti pregledom grla i krajnika procjenjujemo da li je dovoljno simptomatsko praćenje, da li je potrebna dodatna obrada ili treba uključiti drugu specijalnost, na primjer infektologiju.
Ako je potrebna šira procjena moguće infektivne bolesti, pregled možete obaviti i u našoj ambulanti infektologije.
Liječenje gnojne angine i oporavak
Liječenje gnojne angine zavisi od uzroka. Kod virusne upale terapija je usmjerena na ublažavanje simptoma, odmor, dovoljan unos tečnosti i praćenje opšteg stanja. Kod bakterijske infekcije antibiotik može biti potreban kada ga ljekar procijeni kao opravdan na osnovu kliničke slike i, kada je indicirano, mikrobiološke potvrde.
Antibiotik se ne uzima na svoju ruku, ne koristi se za virusnu upalu grla i ne bira se samo prema tome što se na krajnicima vide naslage. Ako je propisana terapija, važno je pratiti uputstva ljekara i javiti se ponovo ako se simptomi pogoršavaju, ne povlače u očekivanom toku ili se pojave novi znaci.
Za oporavak su važni odmor, tečnost i hrana koju je lakše gutati. Kod jakog bola i otežanog gutanja treba paziti da pacijent ipak unosi dovoljno tečnosti. Pretjerano nadraživanje grla, dim cigareta i alkohol mogu povećati nelagodnost, pa ih je korisno izbjegavati dok traje akutna upala.
Ako se gnojna angina često ponavlja, cilj nije samo liječiti svaku novu epizodu, nego procijeniti obrazac ponavljanja, stanje krajnika i eventualne komplikacije. ORL specijalista tada sagledava koliko su epizode bile izražene, da li su dokumentovane i koliko utiču na kvalitet života prije nego što preporuči dalje korake.
Koliko traje i koliko dugo je gnojna angina zarazna?
Trajanje gnojne angine zavisi od uzročnika, težine infekcije, uzrasta i toga da li je potrebna specifična terapija. Virusne upale imaju tok koji zavisi od konkretnog virusa, dok se kod potvrđene streptokokne infekcije očekuje postepeno poboljšanje nakon odgovarajućeg liječenja. Ako simptomi traju duže nego što se očekuje ili se nakon početnog poboljšanja ponovo pogoršaju, potrebna je nova procjena.
Zaraznost takođe zavisi od uzročnika. Kod potvrđene streptokokne angine javnozdravstvene smjernice povratak u kolektiv vezuju za odsustvo povišene temperature i dovoljan period odgovarajuće terapije, prema savjetu ljekara. Kod virusnih infekcija period zaraznosti varira i ne može se odrediti samo na osnovu izgleda krajnika.
Peritonzilarni apsces - kada se javiti hitno?
Peritonzilarni apsces je nakupljanje gnoja u tkivu pored krajnika i može nastati kao komplikacija tonzilitisa. Najčešće se razvija na jednoj strani i može dovesti do brzog pogoršanja bola, otežanog gutanja i otvaranja usta. To nije uobičajen tok svake angine, ali zahtijeva pravovremenu medicinsku procjenu kada se pojave karakteristični znaci.
- naglo jači jednostrani bol u grlu
- otežano ili bolno otvaranje usta
- promijenjen, prigušen glas
- slinjenje ili nemogućnost normalnog gutanja
- vidljiva asimetrija ili izražen otok u predjelu krajnika
- otežano disanje ili osjećaj ugroženog disajnog puta
Kod otežanog disanja potrebna je hitna medicinska pomoć. Ako su prisutni teško gutanje, slinjenje, trizmus ili brzo jednostrano pogoršanje, potrebno je javiti se na pregled bez odlaganja kako bi se procijenilo da li postoji apsces i gdje pacijent treba nastaviti liječenje.
Ponavljane angine - kada se razmatra vađenje krajnika?
Kod ponavljanih angina ORL specijalista procjenjuje učestalost i težinu epizoda, dokumentovane nalaze, broj dana sa izraženim simptomima, izostanke iz škole ili sa posla i eventualne komplikacije. Vađenje krajnika, odnosno tonzilektomija, nije automatski sljedeći korak nakon nekoliko upala, nego hirurška opcija koja se razmatra kod odabranih pacijenata.
Kod djece postoje standardizovaniji kriterijumi koji uzimaju u obzir broj dokumentovanih epizoda i dodatne kliničke faktore. Kod odraslih odluka je takođe individualna i zavisi od obrasca bolesti, komplikacija i uticaja na kvalitet života. Ako ORL procijeni da je potrebna operativna procjena, pacijenta upućujemo u ustanovu u kojoj se takav zahvat obavlja.
Razlog za dodatnu procjenu nisu samo česte infekcije. ORL može razmotriti stanje krajnika i kod ponavljanih peritonzilarnih apscesa, izraženih opstruktivnih tegoba ili drugih problema povezanih sa krajnicima. Odluka se donosi nakon pregleda i uvida u medicinsku istoriju, a ne prema jednoj epizodi gnojne angine.
ORL pregled u MR Klinici Banja Luka - prim. dr Vojin Vojinović
U našoj ORL ambulanti u Banjoj Luci pregledamo pacijente zbog akutnog bola u grlu, upale krajnika, ponavljanih angina, promjena glasa i drugih tegoba iz oblasti uha, grla i nosa. Kod gnojne angine procjenjujemo krajnike, ždrijelo, vratne limfne čvorove, tok simptoma i ranije epizode, a prema nalazu preporučujemo liječenje, dodatno testiranje ili pregled druge specijalnosti.
U našoj ambulanti ordinira prim. dr Vojin Vojinović, specijalista otorinolaringologije i subspecijalista fonijatar. Ako su krajnici često upaljeni, simptomi atipični ili postoji sumnja na komplikaciju, pregled omogućava da se procijeni da li je potrebno dalje praćenje, mikrobiološka obrada, uključivanje druge specijalnosti ili operativna procjena u odgovarajućoj ustanovi.
Pregled uha, grla i nosa obavljamo u našoj ORL ambulanti u centru Banje Luke, na adresi Vase Pelagića 19A.
Ako je bol u grlu jak, krajnici su izrazito otečeni, simptomi se ponavljaju ili niste sigurni da li je riječ o virusnoj ili bakterijskoj upali, ORL pregled možete zakazati u našoj ambulanti. Za informacije i zakazivanje pozovite 066 061 000 ili koristite online zakazivanje. Radno vrijeme MR Klinike je pon-pet 08-20h i subota 08-15h.
Najčešća pitanja o gnojnoj angini
Šta je gnojna angina?
Gnojna angina je uobičajen naziv za upalu ždrijela i krajnika sa bijelim ili žućkastim naslagama. Često je povezana sa bakterijskom infekcijom, ali sam izgled krajnika ne potvrđuje uzročnika, pa dijagnozu postavlja ljekar nakon pregleda.
Kako razlikovati virusnu upalu grla od bakterijske gnojne angine?
Kašalj, curenje nosa, promuklost i crvenilo očiju češće prate virusne infekcije, dok nagao jak bol u grlu, temperatura i bolni limfni čvorovi više odgovaraju streptokoknoj slici. Bez jasnih virusnih znakova često je potrebno dodatno testiranje.
Može li gnojna angina biti bez temperature?
Može se javiti i bez visoke temperature, posebno kod blaže ili atipične kliničke slike. Odsustvo temperature samo po sebi ne potvrđuje niti isključuje bakterijsku infekciju. Važni su izgled grla, trajanje simptoma i procjena ljekara.
Koliko traje gnojna angina?
Trajanje zavisi od uzroka, težine infekcije, uzrasta i pravovremene terapije kada je ona potrebna. Ako se simptomi pogoršavaju, ne prolaze u očekivanom toku ili se često ponavljaju, preporučuje se ponovna ljekarska procjena.
Koliko dugo je gnojna angina zarazna?
Zaraznost zavisi od uzročnika. Kod potvrđene streptokokne infekcije prenos se značajno smanjuje nakon odgovarajuće terapije i kada nema povišene temperature. Kod virusnih infekcija period zaraznosti zavisi od konkretnog virusa.
Da li gnojna angina uvijek zahtijeva antibiotik?
Ne. Antibiotik ima ulogu kod bakterijske infekcije kada ga ljekar procijeni kao potreban. Virusne upale grla ne liječe se antibioticima. Zato se terapija ne bira samo prema izgledu krajnika niti se antibiotik uzima na svoju ruku.
Da li je potreban bris grla?
Bris grla ili drugo mikrobiološko testiranje može biti korisno kada ljekar sumnja na bakterijsku infekciju ili kada simptomi i pregled nisu dovoljni za sigurnu procjenu. O tome koje testiranje je potrebno odlučuje ljekar.
Kako izgleda gnojna angina kod djece?
Djeca mogu imati jak bol u grlu, temperaturu, otežano gutanje, uvećane limfne čvorove, glavobolju ili bol u stomaku. Kod mlađeg djeteta važni su odbijanje tečnosti, slinjenje ili izrazito otežano gutanje, zbog čega treba potražiti pregled.
Šta je peritonzilarni apsces i kada se treba hitno javiti?
Peritonzilarni apsces je nakupljanje gnoja u tkivu pored krajnika. Brzo pogoršanje jednostranog bola, teško otvaranje usta, promijenjen glas, slinjenje ili teško gutanje zahtijevaju hitnu procjenu. Kod otežanog disanja potrebna je hitna medicinska pomoć.
Kada se razmatra vađenje krajnika?
Tonzilektomija se može razmatrati kod odabranih pacijenata sa učestalim dokumentovanim upalama, ponavljanim komplikacijama ili drugim ORL indikacijama. Odluku donosi ORL specijalista nakon procjene, a kada je operativno liječenje potrebno pacijent se upućuje u ustanovu u kojoj se zahvat obavlja.
ORL ambulanta - naš tim doktora:
