Giht je upalna bolest zglobova koja najčešće počinje naglim, vrlo jakim bolom, otokom, crvenilom i toplinom jednog zgloba, često tokom noći. Nastaje kada se kristali urata talože u zglobu i pokrenu upalu. Povišena mokraćna kiselina u krvi povećava vjerovatnoću nastanka kristala, ali sama po sebi ne potvrđuje dijagnozu jer mnogi ljudi sa hiperuricemijom nikada ne dobiju napad gihta. Tipična slika može biti vrlo prepoznatljiva, ali prvi napad, izrazito crven i topao zglob ili simptomi praćeni temperaturom zahtijevaju ljekarsku procjenu, jer infekcija zgloba i druga stanja mogu izgledati slično. U MR Klinici pregled zbog sumnje na giht obavljaju ortoped i reumatolog, a obrada se prilagođava simptomima i nalazu zgloba.
Šta je giht i zašto nastaje?
Giht, koji se naziva i gihtični artritis ili ulozi, nastaje kada se u tijelu nakupi dovoljno urata da se u određenim uslovima formiraju sitni kristali. Kada se ti kristali talože u zglobu, imuni sistem reaguje naglom upalom. Zbog toga napad može početi iznenada, iako se promjene u nivou urata razvijaju duže vrijeme.
Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina, supstanci koje postoje u našem organizmu i u različitim namirnicama. Na njenu vrijednost mogu uticati nasljedni faktori, rad bubrega, tjelesna masa, ishrana, alkohol, pojedina hronična stanja i terapije koje pacijent već koristi. To ne znači da je giht bolest koja nastaje samo zbog hrane. Ishrana jeste važna, ali je samo jedan dio šireg medicinskog konteksta.
Hiperuricemija, odnosno povišena mokraćna kiselina u krvi, nije isto što i giht. Neko može godinama imati povišen nalaz bez upale zglobova, dok drugi pacijent može razviti tipične napade. Zato ljekar ne postavlja dijagnozu samo na osnovu jednog laboratorijskog rezultata, već povezuje tegobe, izgled zgloba, ranije napade, pridružena stanja i dodatne nalaze.
Simptomi gihta - kako izgleda napad?
Simptomi gihta obično se razvijaju brzo. Pacijent može uveče biti bez većih tegoba, a tokom noći ili u ranim jutarnjim satima probuditi se zbog snažnog bola. Zglob često postaje otečen, crven, topao i toliko osjetljiv da smeta i lagan dodir čaršafa. Bol je najizraženiji u početku napada, a zatim se postepeno smanjuje kako se upala smiruje.
- nagao i vrlo jak bol u jednom zglobu
- otok i napetost kože oko zgloba
- izraženo crvenilo i toplina
- osjetljivost na dodir i otežano oslanjanje ili pokret
- ponavljanje sličnih epizoda nakon perioda bez simptoma
Napad gihta može zahvatiti i više zglobova, posebno kod dugotrajnije bolesti. Ponavljani napadi bez adekvatne kontrole mogu vremenom dovesti do hroničnih promjena, a kod nekih pacijenata nastaju i tofusi, nakupine kristala urata u mekim tkivima. Cilj pregleda nije samo smiriti aktuelni problem nego procijeniti rizik ponavljanja i potrebu za dugoročnim planom.
Giht na nozi, koljenu i ruci - gdje se može javiti?
Giht na nozi najčešće se povezuje sa zglobom palca stopala. Taj tipični napad naziva se podagra i može početi toliko naglo da pacijent vrlo brzo više ne može normalno obuti cipelu ili stati na stopalo. Ipak, palac nije jedino mjesto na kojem se giht javlja.
Najčešće lokalizacije
- zglob palca i drugi zglobovi stopala
- skočni zglob
- koljeno
- šaka i ručni zglob
- lakat
Giht u koljenu može izazvati veliki otok i ograničenje pokreta, dok giht na ruci može zahvatiti prste ili ručni zglob. Kada je zglob crven, topao i otečen, posebno ako je to prvi takav događaj, pregled je važan jer povreda, druga vrsta artritisa i infekcija zgloba mogu imati sličnu sliku.
Mokraćna kiselina u krvi - šta znači povišen nalaz?
Mokraćna kiselina u krvi, odnosno urati ili acidum uricum u laboratorijskom nalazu, važan je dio procjene pacijenta kod sumnje na giht. Rezultat se uvijek čita prema referentnom intervalu laboratorije koja je radila analizu, a ljekar ga tumači zajedno sa simptomima, pregledom, ranijim nalazima i drugim zdravstvenim podacima.
Povišena mokraćna kiselina ne znači automatski da pacijent ima giht. Hiperuricemija može postojati bez ijednog napada, pa se dijagnoza ne postavlja samo na osnovu krvi. Obrnuto je takođe važno: tokom akutnog napada vrijednost mokraćne kiseline može biti niža nego u stabilnom periodu. Ako su simptomi tipični, a nalaz tokom napada nije povišen, ljekar može preporučiti ponovno mjerenje nakon što se upala smiri.
Šta ljekar procjenjuje uz laboratorijski nalaz?
Važni su obrazac bola, koji zglob je zahvaćen, brzina nastanka otoka i crvenila, prethodne epizode, bubrežna funkcija, mogući bubrežni kamenci, postojeće hronične bolesti i terapije koje pacijent već koristi. Na taj način laboratorijski broj dobija kliničko značenje, umjesto da se posmatra izdvojeno.
Ako pacijent već ima ranije nalaze mokraćne kiseline, korisno je ponijeti ih na pregled jer trend kroz vrijeme može dati više informacija od jedne vrijednosti. Ljekar će procijeniti i da li postoje okolnosti koje mogu uticati na urate, poput promjena u radu bubrega, dehidracije, alkohola, promjene tjelesne mase ili terapije za druga stanja. Cilj nije tumačiti samo broj, nego razumjeti zbog čega se napadi javljaju i da li je potrebna dalja obrada ili praćenje.
Giht, artroza ili reumatoidni artritis - kako se razlikuju?
Jak bol u zglobu nije uvijek giht. Artroza je prvenstveno degenerativna bolest zgloba, dok je reumatoidni artritis hronična upalna bolest koja često zahvata više zglobova, naročito male zglobove šaka i stopala. Razlike u početku tegoba, rasporedu zahvaćenih zglobova i trajanju ukočenosti pomažu ljekaru da usmjeri dalju obradu.
| Osobina | Giht | Artroza | Reumatoidni artritis |
|---|---|---|---|
| Početak | Često vrlo nagao, tokom nekoliko sati, nerijetko noću. | Obično postepen, povezan sa opterećenjem i vremenom. | Može biti postepen, sa upalnim pogoršanjima. |
| Zglobovi | Često palac stopala, ali i stopalo, skočni zglob, koljeno, šaka, ručni zglob, lakat. | Često koljena, kukovi, kičma i šake. | Često mali zglobovi šaka i stopala, često obostrano. |
| Crvenilo i toplina | Često izraženi tokom akutnog napada. | Obično manje izraženi, osim kod upalnog pogoršanja. | Mogu biti prisutni uz otok i upalu. |
| Jutarnja ukočenost | Nije dominantni dugotrajni obrazac van napada. | Obično kraća, često poslije mirovanja. | Često izraženija i duža. |
| Dijagnoza | Klinička procjena + mokraćna kiselina, po potrebi UZV ili punkcija. | Klinička procjena + snimanje prema potrebi. | Klinička procjena + laboratorija i snimanje prema procjeni. |
Ove razlike služe za orijentaciju, ne za samodijagnozu. Akutni crveni i topli zglob, naročito uz temperaturu, izraženu malaksalost ili brzo pogoršanje opšteg stanja, može zahtijevati hitnu procjenu radi isključenja infekcije zgloba.
Kako se postavlja dijagnoza gihta?
Dijagnoza gihta počinje razgovorom i pregledom. Ljekara zanima kada je bol počeo, koliko brzo se razvila upala, koji je zglob zahvaćen, da li su ranije postojali slični napadi i postoje li faktori koji povećavaju vjerovatnoću povišenih urata. Pregledom se procjenjuju otok, toplina, crvenilo, bolnost i pokretljivost zgloba.
Laboratorija može uključiti mokraćnu kiselinu u krvi i druge analize prema kliničkoj procjeni. Kada je slika nejasna, posebno kod izraženog izliva u zglobu ili kada treba razlikovati giht od infekcije i drugih uzroka artritisa, ljekar može preporučiti punkciju zgloba i analizu zglobne tečnosti.
U našoj ambulanti reumatologije dostupni su muskuloskeletni ultrazvuk zglobova i punkcija zgloba kod sumnje na giht. Punkcija se kod nas često radi uz ultrazvučno navođenje, kada je takav pristup indiciran. Ultrazvuk može pomoći u procjeni zgloba i okolnih struktura, ali ljekar bira metodu na osnovu konkretnog nalaza.
Liječenje gihta - napad i dugoročna kontrola mokraćne kiseline
Liječenje gihta ima dva povezana cilja. Prvi je smirivanje akutnog napada i ublažavanje upale. Drugi je dugoročna kontrola mokraćne kiseline kod pacijenata kojima je takav plan potreban, kako bi se smanjila vjerovatnoća novih napada i rizik od tofa i oštećenja zglobova. Terapija se bira individualno prema simptomima, pridruženim bolestima, bubrežnoj funkciji i lijekovima koje pacijent već koristi.
Tokom akutnog napada
Ljekar procjenjuje intenzitet upale, koliko zglobova je zahvaćeno i postoje li razlozi za dodatnu obradu. Terapijski pristup usmjeren je na smirivanje bola i upale, bez samoinicijativnog mijenjanja postojeće terapije. Ako postoji sumnja da zglob nije upaljen zbog gihta nego zbog infekcije ili drugog uzroka, prioritet je razjasniti dijagnozu.
Dugoročna kontrola
Kod ponavljanih napada, tofa ili drugih indikacija reumatolog može preporučiti dugoročni plan za snižavanje urata i praćenje odgovora. Takva terapija nije ista za svakog pacijenta i zahtijeva praćenje. Način života i ishrana podržavaju liječenje, ali ne zamjenjuju medicinsku terapiju kada je ona potrebna. Giht je hronična bolest koju je moguće dobro kontrolisati uz plan prilagođen pacijentu.
Praćenje je važno i u periodima kada nema bola. Odsustvo napada ne znači nužno da je rizik nestao, naročito kod pacijenata koji su već imali više epizoda ili imaju druge faktore rizika. Na kontrolama se procjenjuju učestalost napada, laboratorijski nalazi, podnošenje propisane terapije i eventualne promjene na zglobovima. Kada je dugoročna terapija uvedena, plan se ne mijenja samoinicijativno zbog jednog boljeg nalaza ili perioda bez simptoma, nego prema procjeni ljekara.
Ishrana kod gihta - šta ograničiti, šta umjereno, a šta može?
Giht i ishrana su povezani, ali dijeta nije jedini uzrok niti jedini način liječenja. Korisnije je razmišljati o ukupnom obrascu ishrane, hidrataciji, alkoholu, zaslađenim napicima i tjelesnoj masi nego tražiti jednu zabranjenu namirnicu. Prehrana može pomoći u smanjenju rizika i podržati kontrolu urata, ali ne zamjenjuje terapiju koju ljekar odredi.
| Kategorija | Primjeri | Praktična napomena |
|---|---|---|
| Ograničiti | Iznutrice, veće količine crvenog mesa, pivo i druga alkoholna pića, zaslađeni napici sa mnogo fruktoze. | Tokom akutnog napada alkohol je najbolje izbjegavati. |
| Umjereno | Riba i morski plodovi, perad i druge porcije mesa. | Ne postoji pravilo da je sva riba zabranjena. Veličina porcije i ukupni obrazac ishrane su važni. |
| Može biti dio uravnotežene ishrane | Voda, povrće uključujući povrće koje prirodno sadrži purine, voće u uobičajenim porcijama, cjelovite žitarice, niskomasni mliječni proizvodi, biljni izvori proteina. | Pojedinačna namirnica ne garantuje sprečavanje napada. |
| Paradajz | Paradajz u uobičajenim porcijama. | Ne postoji univerzalna preporuka da ga svi pacijenti sa gihtom izbjegavaju. Individualni okidači mogu se razlikovati. |
Pacijenti često pitaju da li su pivo, riba ili paradajz uzrok napada, jer traže jedan jasan okidač. Pivo i druga alkoholna pića imaju jasniji razlog za ograničavanje, dok riba nije jedna jedinstvena kategorija koju treba potpuno izbaciti. Povrće koje sadrži purine ne tretira se isto kao iznutrice i veće količine mesa.
Ako pacijent ima bubrežnu bolest, srčanu slabost ili drugo stanje zbog kojeg je unos tečnosti ograničen, preporuku o hidrataciji treba uskladiti sa ljekarom. Isto važi za promjene tjelesne mase: cilj nije nagla restriktivna dijeta, nego održiv plan koji odgovara opštem zdravstvenom stanju.
Giht kod žena i poslije menopauze
Giht kod žena je rjeđi u mlađoj dobi, ali rizik raste sa godinama i naročito poslije menopauze. Zbog toga se nagli crveni i otečeni zglob kod starije žene ne treba automatski pripisati samo artrozi. Ako su simptomi tipični, ljekar procjenjuje mogućnost gihta zajedno sa drugim uzrocima upale zgloba i laboratorijskim nalazima.
Šta uraditi tokom napada gihta i kada odmah ljekaru?
Tokom napada korisno je rasteretiti bolni zglob, odmoriti ga i držati podignutim kada je to moguće. Hladan oblog preko tkanine može pomoći kod osjećaja topline i otoka. Dovoljna hidratacija je važna ako pacijent nema medicinsko ograničenje unosa tečnosti, a alkohol je tokom akutne epizode najbolje izbjegavati.
Prvi napad jakog bola i otoka treba procijeniti, posebno ako dijagnoza gihta ranije nije potvrđena. Hitna procjena je potrebna kada su crven i topao zglob praćeni temperaturom, izraženom malaksalošću, brzim pogoršanjem opšteg stanja ili kada ljekar posumnja na infekciju zgloba. Takva stanja se ne mogu bezbjedno razlikovati samo prema izgledu zgloba kod kuće.
Ko liječi giht - ortoped ili reumatolog?
Reumatolog je posebno relevantan za potvrdu dijagnoze, procjenu upalnog artritisa i dugoročno praćenje gihta. Kada je potrebno, reumatološka obrada može uključiti muskuloskeletni ultrazvuk i punkciju zgloba. Ortoped ima važnu ulogu kada treba procijeniti bolan i otečen zglob, naročito ako je potrebno razlikovati povredu, degenerativne promjene ili druge strukturne uzroke tegoba.
Ako prvo želite procjenu bolnog zgloba, pregled možete zakazati u našoj ambulanti ortopedije. Za potvrdu dijagnoze i dugoročnije praćenje upalnog artritisa tu je naša ambulanta reumatologije. Dvije ambulante se međusobno dopunjuju kada simptomi zahtijevaju širu procjenu.
Na pregled je korisno ponijeti ranije laboratorijske nalaze, spisak terapije koju koristite, izvještaje o prethodnim pregledima i podatak o tome kada je napad počeo. Ako imate fotografiju zgloba snimljenu u trenutku kada je otok bio najizraženiji, može biti korisna kada se do pregleda stanje već smirilo.
Pregled zbog sumnje na giht u MR Klinici Banja Luka
U našoj ortopedskoj ambulanti pregled obavlja i dr Milorad Maran, specijalista ortopedije sa traumatologijom. Njegova uloga kod pacijenta sa bolnim i otečenim zglobom je ortopedska procjena zgloba i razgraničenje povrede, degenerativnih i drugih mišićno-skeletnih uzroka kada je to potrebno.
U našoj ambulanti reumatologije radi dr Lana Međedović, specijalista interne medicine i subspecijalista reumatolog. Reumatološka procjena je posebno važna kod sumnje na giht, ponavljanih napada i potrebe za dugoročnim praćenjem. U ovoj ambulanti dostupni su muskuloskeletni UZV i punkcija zgloba kada su indicirani.
Nalazimo se u ulici Vase Pelagića 19A u centru Banje Luke. Pregled je koristan ako imate simptome gihta, povišenu mokraćnu kiselinu uz bol i otok zgloba ili nejasne ponavljane napade.
Termin kod dr Milorada Marana ili dr Lane Međedović možete zakazati telefonom na 066 061 000 ili kroz online zakazivanje.
Najčešća pitanja o gihtu
Šta je giht?
Giht je upalni artritis koji nastaje kada se kristali urata talože u zglobu i izazovu naglu upalu. Najčešće se javlja kao iznenadan napad jakog bola, otoka, crvenila i topline, često u zglobu palca na nozi.
Koji su najčešći simptomi gihta?
Tipičan napad počinje naglo, često noću. Zglob postaje izrazito bolan, otečen, crven, topao i osjetljiv čak i na blag dodir. Giht najčešće zahvata palac stopala, ali se može javiti i u koljenu, skočnom zglobu, šaci ili laktu.
Da li povišena mokraćna kiselina znači da imam giht?
Ne. Povišena mokraćna kiselina povećava vjerovatnoću stvaranja kristala urata, ali mnogi ljudi sa povišenim nalazom nikada ne dobiju giht. Dijagnoza se zasniva na simptomima, pregledu i dodatnim nalazima kada su potrebni.
Može li mokraćna kiselina biti niža tokom napada gihta?
Može. Tokom akutnog napada vrijednost mokraćne kiseline u krvi može biti niža nego u stabilnom periodu. Zato se jedan nalaz ne tumači izolovano, a ljekar po potrebi preporučuje kontrolno mjerenje nakon smirivanja napada.
Da li je giht izlječiv?
Giht je hronična bolest koju je moguće dobro kontrolisati. Cilj dugoročnog plana je smanjiti mokraćnu kiselinu, spriječiti nove napade i smanjiti rizik od tofa i oštećenja zglobova. Potreba za praćenjem i terapijom procjenjuje se individualno.
Šta ne treba jesti kod gihta?
Najviše se ograničavaju iznutrice, veće količine crvenog mesa, alkohol, posebno pivo, i zaslađeni napici sa mnogo fruktoze. Nije potrebno automatski izbacivati sve namirnice koje sadrže purine, a dijeta ne zamjenjuje terapiju.
Da li su riba i paradajz zabranjeni kod gihta?
Ne postoji univerzalno pravilo da su sva riba ili paradajz zabranjeni. Neke vrste ribe i morskih plodova sadrže više purina pa se preporučuje umjerenost. Paradajz se ne smatra namirnicom koju svi pacijenti sa gihtom moraju izbjegavati.
Ko liječi giht - ortoped ili reumatolog?
Reumatolog je posebno usmjeren na potvrdu dijagnoze, dugoročno praćenje i liječenje gihta. Ortoped može biti važan kod procjene bolnog i otečenog zgloba, naročito kada treba razlikovati povredu, degenerativne promjene ili druge mišićno-skeletne uzroke.
Kada se radi punkcija zgloba kod sumnje na giht?
Punkcija se može preporučiti kada je dijagnoza nejasna, kada postoji veći izliv ili kada treba razlikovati giht od infekcije i drugih uzroka upale. U našoj ambulanti reumatologije punkcija zgloba se često radi uz ultrazvučno navođenje kada je takav pristup indiciran.
Da li giht može uticati na bubrege?
Povišeni urati i giht mogu biti povezani sa bubrežnim kamencima i hroničnom bubrežnom bolešću. To ne znači da svaki pacijent sa gihtom ima oštećenje bubrega, ali ljekar prema anamnezi i nalazima procjenjuje da li je potrebna dodatna obrada.
