Psorijaza je hronična upalna bolest kože koja može zahvatiti vlasište, nokte i zglobove, a najčešće se prepoznaje po jasno ograničenim crvenim ili ružičastim promjenama prekrivenim ljuskom. Kod nekih osoba promjene su male i povremene, dok kod drugih zahvataju veće površine kože, svrbe, pucaju ili utiču na svakodnevni život. Psorijaza nije zarazna niti se prenosi dodirom.
Početak psorijaze nije isti kod svakoga. Promjene se mogu prvo pojaviti na laktovima, koljenima, nogama, vlasištu ili noktima, a izgled zavisi od oblika bolesti i mjesta na kojem se javlja. Kada promjene traju, šire se, ponavljaju se ili nije jasno da li je riječ o psorijazi, ekcemu ili drugom stanju kože, dermatološki pregled pomaže da se postavi dijagnoza i napravi individualan plan kontrole bolesti.
Psorijaza je hronično stanje koje se može držati pod kontrolom, iako danas ne postoji terapija koja je trajno uklanja. Dermatolog bira terapijski pristup prema tipu psorijaze, proširenosti promjena, mjestu na tijelu, jačini simptoma, pridruženim bolestima i odgovoru na raniju terapiju. Cilj je smanjiti aktivnost bolesti, ublažiti simptome i pomoći pacijentu da duže održi stabilno stanje kože.
Šta je psorijaza i da li je zarazna?
Psorijaza je hronična upalna bolest povezana sa poremećenim imunološkim odgovorom i ubrzanim obnavljanjem ćelija kože. Zbog toga se na koži mogu stvarati zadebljani plakovi sa ljuskom. Bolest može imati periode pogoršanja i smirivanja, a njena težina se razlikuje od osobe do osobe.
Psorijaza se ponekad naziva ljuskavica, a najčešći oblik je plak psorijaza, odnosno psoriasis vulgaris. Naziv ljuskavica opisuje vidljivo ljuskanje, ali ne govori dovoljno o prirodi bolesti. Psorijaza nije posljedica loše higijene i nije infekcija kože koja se prenosi na drugu osobu.
Psorijaza nije zarazna ni prelazna. Ne može se dobiti rukovanjem, zagrljajem, korištenjem istih predmeta, boravkom u istoj prostoriji ili kontaktom sa kožom osobe koja ima psorijazu. Na njen nastanak utiču genetska sklonost, imunološki mehanizmi i različiti spoljašnji faktori koji kod predisponirane osobe mogu pokrenuti ili pogoršati bolest.
Početak psorijaze - prvi znakovi i kako izgleda?
Početak psorijaze može izgledati kao jedno ili više manjih crvenih ili ružičastih područja koja postaju jasno ograničena i zadebljana. Na površini se može pojaviti bjelkasta ili srebrnkasta ljuska, a koža može svrbiti, peckati, zatezati ili pucati. Kod nekih osoba promjene su izražene bez jakog svraba, pa odsustvo svraba ne isključuje psorijazu.
Promjene se često razvijaju na mjestima koja su izložena trenju ili pritisku, kao što su laktovi i koljena, ali mogu nastati i na vlasištu, nogama, trupu, licu, pregibima i noktima. Početak psorijaze kod jedne osobe može biti drugačiji od početka kod druge, pa fotografije na internetu nisu dovoljne za sigurnu dijagnozu.
Kod guttata oblika početak može biti nagliji, sa brojnim sitnim kapljastim promjenama na trupu i ekstremitetima. Kod inverzne psorijaze dominiraju glatke crvene promjene u pregibima, sa manje izraženom ljuskom zbog vlažnosti tih područja. Promjene na noktima mogu prethoditi ili pratiti promjene na koži, a nekada su prvi razlog za dermatološku procjenu.
Kada promjene na svojoj koži upoređujete sa fotografijama psorijaze na internetu, korisno je znati da izgled zavisi od tona kože, lokalizacije, jačine upale i faze bolesti. Pregled uživo omogućava dermatologu da procijeni rubove promjene, vrstu ljuske, raspored na tijelu i stanje vlasišta i noktiju, što fotografija često ne može pouzdano pokazati.
Simptomi i gdje se psorijaza najčešće javlja
Simptomi psorijaze najčešće uključuju crvene ili ružičaste plakove, ljuskanje, svrab, zatezanje kože i povremeno pucanje koje može biti bolno. Neki pacijenti imaju samo nekoliko manjih promjena, dok drugi imaju više zahvaćenih područja. Izgled i nelagodnost zavise od lokalizacije, oblika bolesti i aktivnosti upale.
Česte lokalizacije su laktovi, koljena, vlasište, noge i donji dio leđa. Psorijaza na nogama može se pojaviti kao jasno ograničen plak sa ljuskom ili kao više manjih promjena. Na licu i pregibima koža je osjetljivija, pa klinička slika može biti manje ljuskava i više crvena ili nadražena.
Psorijaza na noktima može izazvati sitna udubljenja, promjenu boje, zadebljanje, mrvljenje ili odvajanje nokta od podloge. Slične promjene mogu nastati i kod gljivičnih infekcija, povrede ili drugih bolesti noktiju, zato se dijagnoza ne postavlja samo prema izgledu nokta.
Oblici psorijaze
Psorijaza se može pojaviti u više kliničkih oblika. Plak psorijaza je najčešća, ali nisu sve promjene zadebljani plakovi sa jakom ljuskom. Dermatolog na pregledu procjenjuje raspored promjena, njihov izgled, simptome i eventualne promjene noktiju ili zglobova kako bi odredio najvjerovatniji oblik i težinu bolesti.
| Oblik psorijaze | Gdje se može javiti | Kako može izgledati |
|---|---|---|
| Plak psorijaza | Laktovi, koljena, vlasište, trup, noge | Jasno ograničeni zadebljani plakovi sa bjelkastom ili srebrnkastom ljuskom. |
| Guttata psorijaza | Najčešće trup i ekstremiteti | Brojne sitnije kapljaste crvene promjene koje mogu nastati naglo. |
| Inverzna psorijaza | Pregibi, pazusi, prepone, ispod dojki | Glatke crvene promjene sa manje ljuske zbog vlažnosti i trenja. |
| Pustularna psorijaza | Može biti lokalizovana ili proširena | Pustule na upaljenoj koži koje zahtijevaju dermatološku procjenu. |
| Eritrodermijska psorijaza | Velike površine kože | Izrazito crvenilo i ljuskanje širokih područja kože, uz potrebu za brzom medicinskom procjenom. |
Vlasište i nokti nisu zasebni formalni oblici u istoj klasifikaciji, ali su važne lokalizacije i manifestacije bolesti. Ista osoba može istovremeno imati plakove na koži, promjene vlasišta i promjene noktiju. Pojedini oblici, posebno kada su prošireni ili praćeni opštim simptomima, zahtijevaju pravovremenu procjenu dermatologa.
Psorijaza na glavi - kako se razlikuje od peruti?
Psorijaza na glavi najčešće zahvata vlasište i može stvarati jasno ograničene crvene plakove prekrivene bjelkastom ili srebrnkastom ljuskom. Promjene mogu biti male i lokalizovane ili zahvatiti veći dio vlasišta, a nekada prelaze rub kose prema čelu, iza ušiju ili na potiljak.
Psorijaza vlasišta može podsjećati na perut ili seboroični dermatitis, naročito kada dominira ljuskanje. Kod peruti je ljuskanje obično difuznije i bez jasno ograničenih zadebljanih plakova, dok seboroični dermatitis često daje masnije ljuske i crvenilo u područjima bogatim lojnim žlijezdama. Moguće je i preklapanje, zato se dijagnoza ne postavlja samo prema jednoj fotografiji ili opisu.
| Osobina | Psorijaza vlasišta | Perut ili seboroični dermatitis |
|---|---|---|
| Granice promjene | Često jasno ograničene | Češće difuznije ili manje jasno ograničene |
| Ljuske | Mogu biti deblje, bjelkaste ili srebrnkaste | Često sitnije ili masnije, žućkaste |
| Druga mjesta na tijelu | Često postoje promjene na laktovima, koljenima ili noktima | Može zahvatiti lice, obrve, područje uz nos i iza ušiju |
| Kada dermatologu | Ako promjene traju, svrbe, pucaju, šire se ili nije jasna dijagnoza | Ako se uporno vraća, jako svrbi ili ne reaguje na uobičajenu njegu |
Kod promjena na vlasištu nije preporučljivo nasumično mijenjati šampone i lokalne proizvode ako nije poznato o kojem stanju se radi. Dermatolog može procijeniti vlasište i druga područja kože, odrediti da li promjene odgovaraju psorijazi i preporučiti odgovarajuću lokalnu njegu ili terapiju.
Šta može pokrenuti ili pogoršati psorijazu?
Psorijaza nema jedan univerzalni okidač. Kod predisponirane osobe bolest može prvi put postati vidljiva ili se postojeće promjene mogu pogoršati nakon različitih događaja. Česti okidači uključuju stres, određene infekcije, povredu ili jaču iritaciju kože i neke lijekove. Isti faktor neće imati isti efekat kod svakog pacijenta.
Povreda kože može kod nekih osoba dovesti do pojave novih psorijatičnih promjena na mjestu ogrebotine, posjekotine, opekotine ili jakog trenja. Infekcije su posebno važne kod nekih oblika, a stres može biti povezan sa pogoršanjem bolesti preko složenih imunoloških i hormonalnih mehanizama.
Pušenje i veće količine alkohola povezuju se sa težim tokom psorijaze kod dijela pacijenata, ali promjena navika nije samostalna terapija koja zamjenjuje dermatološko liječenje. Korisno je pratiti kada se pogoršanja javljaju i zajedno sa dermatologom procijeniti postoje li obrasci koji se mogu smanjiti ili izbjeći.
Kako se postavlja dijagnoza psorijaze?
Dijagnoza psorijaze najčešće se postavlja dermatološkim pregledom kože, vlasišta i noktiju uz razgovor o trajanju promjena, simptomima, ranijim pogoršanjima i porodičnoj istoriji. Dermatolog procjenjuje oblik, boju i debljinu plakova, vrstu ljuske, raspored na tijelu i eventualne promjene na noktima.
U mnogim slučajevima klinički pregled je dovoljan za usmjeravanje dijagnoze, ali kada izgled nije tipičan ili postoji sumnja na drugo stanje, dermatolog može razmotriti dodatnu obradu. Važno je razlikovati psorijazu od ekcema, seboroičnog dermatitisa, gljivičnih infekcija i drugih bolesti koje mogu davati crvenilo i ljuskanje.
Na pregledu treba pomenuti bol, otok ili jutarnju ukočenost zglobova, jer kožna psorijaza kod dijela osoba može biti povezana sa psorijatičnim artritisom. Takođe je korisno navesti promjene noktiju, raniju terapiju, faktore koji pogoršavaju stanje i način na koji psorijaza utiče na san, posao, odijevanje ili svakodnevne aktivnosti.
Kako se liječi psorijaza?
Liječenje psorijaze uvijek se prilagođava pacijentu. Dermatolog uzima u obzir oblik bolesti, zahvaćenu površinu, mjesto promjena, intenzitet svraba ili bola, promjene noktiju, moguće tegobe sa zglobovima, pridružene bolesti i odgovor na raniju terapiju. Cilj je kontrola bolesti i smanjenje simptoma, bez obećanja trajnog izlječenja.
Lokalna terapija
Kod blažih ili ograničenih promjena dermatolog može preporučiti lokalnu terapiju koja se nanosi direktno na kožu. Izbor zavisi od mjesta promjene i osjetljivosti kože, pa isti pristup nije prikladan za vlasište, lice, pregibe i deblje plakove na laktovima ili koljenima. Bez pregleda nije bezbjedno samostalno birati određenu kremu, mast ili drugi preparat, jer ono što pomaže na laktu može iritirati lice ili pregibe.
Fototerapija
Fototerapija je priznata kategorija liječenja psorijaze u kojoj se koža kontrolisano izlaže određenim talasnim dužinama svjetlosti pod medicinskim nadzorom. Može se razmatrati kod pojedinih pacijenata prema proširenosti bolesti, odgovoru na lokalnu terapiju i drugim faktorima. Ako dermatolog procijeni da je fototerapija dobar izbor za vas, objasniće vam kako se sprovodi i gdje je možete obaviti.
Sistemska terapija
Sistemska terapija djeluje na cijeli organizam i razmatra se kod težih, proširenih ili na drugi način zahtjevnih oblika psorijaze. Prije odluke dermatolog procjenjuje odnos koristi i rizika, pridružene bolesti, laboratorijske nalaze i druge faktore koji mogu biti važni za bezbjednost terapije. Takva terapija se ne uvodi na osnovu samodijagnoze ili fotografije kože.
Biološka terapija
Biološka terapija za psorijazu spada u ciljane sistemske terapije koje utiču na određene dijelove imunološkog odgovora. Može se razmatrati kod određenih pacijenata sa umjerenom ili teškom bolešću kada za to postoje medicinske indikacije. Odluka zavisi od specijalističke procjene i odgovarajućeg praćenja. Ako je biološka terapija opcija za vas, dermatolog će objasniti dalje korake i ustanovu u kojoj se ta terapija uvodi i prati.
Liječenje se tokom vremena može mijenjati u zavisnosti od aktivnosti bolesti, reakcije kože i drugih zdravstvenih okolnosti. Važno je da pacijent prijavi neželjene reakcije, nove simptome i eventualne bolove ili otoke zglobova. Redovne kontrole, kada ih dermatolog preporuči, pomažu da se terapijski plan prilagodi stvarnom toku bolesti.
Svakodnevna njega kože kod psorijaze
Svakodnevna njega ne zamjenjuje liječenje, ali može pomoći da koža bude manje suha, manje sklona pucanju i prijatnija između pogoršanja. Korisno je izbjegavati grubo trljanje, pretjerano vruću vodu i namjerno skidanje ljuske, jer mehanička iritacija može dodatno oštetiti kožu.
Redovna hidratacija kože proizvodom koji pacijentu odgovara može pomoći kod suhoće i zatezanja, ali izbor njege treba prilagoditi lokalizaciji i osjetljivosti kože. Na vlasištu je posebno važno izbjegavati grebanje i agresivno uklanjanje ljuske. Ako se nakon nekog proizvoda javi peckanje, jače crvenilo ili pogoršanje, korištenje treba prekinuti i potražiti savjet.
San, fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, prestanak pušenja i umjeren odnos prema alkoholu imaju opšti zdravstveni značaj, ali se ne predstavljaju kao liječenje koje može izliječiti psorijazu. Ako primijetite da se pogoršanja redovno javljaju nakon određenog događaja, korisno je to zabilježiti i pomenuti na kontroli.
Psorijaza i zglobovi - kada uključiti reumatologa?
Psorijatični artritis je upalna bolest zglobova koja se može javiti kod dijela osoba sa psorijazom. Bol, otok, jutarnja ukočenost, smanjena pokretljivost ili izraženo oticanje cijelog prsta na šaci ili stopalu razlog su da se uz dermatološku procjenu razmotri i reumatološki pregled.
Ako imate zglobne tegobe, pregled reumatologa možete zakazati i u našoj ambulanti reumatologije. Rana procjena je važna jer se kožne i zglobne manifestacije ne moraju uvijek pojaviti u isto vrijeme niti imati istu jačinu.
Kada se javiti dermatologu?
Dermatološki pregled ima smisla kada promjene na koži traju, vraćaju se ili se šire, kada su jasno ljuskave, svrbe, peku ili pucaju, kao i kada zahvataju vlasište ili nokte. Pregled je posebno koristan kada niste sigurni da li je riječ o psorijazi, ekcemu, seboroičnom dermatitisu, gljivičnoj infekciji ili drugom stanju.
- Promjene se šire ili postaju deblje i izraženije.
- Svrab, bol, pucanje kože ili krvarenje ometaju svakodnevne aktivnosti.
- Vlasište se uporno ljuska i ne reaguje na uobičajenu njegu.
- Nokti mijenjaju boju, oblik ili se odvajaju od podloge.
- Pojavljuju se bol, otok ili jutarnja ukočenost zglobova.
- Promjene utiču na san, posao, samopouzdanje ili kvalitet života.
Ako su promjene naglo veoma proširene, koža je izrazito crvena na velikim površinama, postoje opšti simptomi ili pustule uz loše opšte stanje, potrebna je brža medicinska procjena. Takve slike nisu pogodne za odlaganje pregleda ili oslanjanje na fotografije i savjete bez pregleda.
Psorijaza u MR Klinici Banja Luka - dr sc. med. Jelena Petković Dabić
U našoj ambulanti dermatologije u Banjoj Luci možete zakazati pregled zbog sumnje na psorijazu, promjena koje se ponavljaju ili potrebe za kontrolom već postavljene dijagnoze. Pregled obuhvata procjenu kože, vlasišta i noktiju prema razlogu dolaska, razgovor o toku bolesti i ranijoj terapiji, te plan daljih koraka prema nalazu.
U našoj ambulanti ordinira dr sc. med. Jelena Petković Dabić, specijalista dermatovenerologije i doktor medicinskih nauka. Njena doktorska disertacija bila je iz oblasti autoimunih bolesti, posebno psorijaze, a djeluje i kao docent na Katedri za dermatovenerologiju.
Ako vam je potreban dermatolog u Banjoj Luci zbog promjena koje mogu odgovarati psorijazi, pregled možete zakazati u našoj ambulanti dermatologije. MR Klinika se nalazi na adresi Vase Pelagića 19A u Banjoj Luci.
Ako promjene na koži traju, ponavljaju se, šire se ili niste sigurni da li je riječ o psorijazi, pregled možete zakazati u našoj ambulanti. Za informacije i zakazivanje pozovite 066 061 000 ili koristite online zakazivanje. Radno vrijeme MR Klinike je pon-pet 08-20h i subota 08-15h.
Najčešća pitanja o psorijazi
Šta je psorijaza?
Psorijaza je hronična upalna bolest kože povezana sa poremećenim imunološkim odgovorom i ubrzanim obnavljanjem ćelija kože. Najčešće stvara jasno ograničene crvene ili ružičaste plakove sa ljuskom, a može zahvatiti i vlasište, nokte i zglobove.
Da li je psorijaza zarazna ili prelazna?
Ne. Psorijaza nije zarazna i ne prenosi se dodirom, korištenjem istih predmeta ili boravkom sa osobom koja je ima. Riječ je o hroničnom upalnom stanju na čiji nastanak utiču genetski, imunološki i spoljašnji faktori.
Kako izgleda početak psorijaze?
Početak može izgledati kao manja crvena ili ružičasta područja kože koja se postepeno zadebljavaju i prekrivaju ljuskom. Promjene mogu svrbiti ili biti bez svraba. Izgled zavisi od tipa psorijaze i mjesta na tijelu.
Da li psorijaza svrbi?
Može. Svrab je čest kod psorijaze, ali nije prisutan kod svakog pacijenta niti kod svake promjene. Pored svraba mogu se javiti zatezanje, osjetljivost, pucanje kože ili peckanje.
Kako izgleda psorijaza na glavi?
Psorijaza vlasišta može stvarati jasno ograničene crvene plakove sa bjelkastom ili srebrnkastom ljuskom. Može podsjećati na jaku perut ili seboroični dermatitis, pa se dijagnoza ne postavlja samo prema fotografiji ili ljuskanju.
Kako psorijaza može promijeniti nokte?
Mogu se pojaviti sitna udubljenja, promjena boje, zadebljanje, mrvljenje ili odvajanje nokta od podloge. Promjene noktiju treba procijeniti dermatolog jer sličan izgled mogu imati i druga stanja.
Može li se psorijaza trajno izliječiti?
Psorijaza je hronično stanje. Savremeno liječenje može pomoći da se simptomi smanje, koža očisti ili da periodi bez izraženih promjena traju duže, ali se ne obećava trajno izlječenje.
Kako se liječi psorijaza?
Izbor liječenja zavisi od tipa, težine i mjesta promjena, kao i od pridruženih bolesti. Dermatolog može razmotriti lokalnu terapiju, fototerapiju ili sistemsku i biološku terapiju. Dostupnost pojedinih opcija zavisi od ustanove i individualne procjene.
Može li psorijaza zahvatiti zglobove?
Da. Kod dijela osoba sa psorijazom može se razviti psorijatični artritis. Bol, otok zglobova, jutarnja ukočenost ili izraženo oticanje prsta ili nožnog prsta razlog su da se uz dermatologa razmotri i reumatološka procjena.
Kada se javiti dermatologu zbog psorijaze?
Pregled je preporučljiv kada promjene traju, šire se, svrbe ili pucaju, zahvataju vlasište ili nokte, remete san ili svakodnevni život, ili kada niste sigurni da li je riječ o psorijazi, ekcemu ili drugom stanju kože.
Ambulanta dermatologije - naš tim doktora:
