Atopijski dermatitis je hronično, recidivirajuće upalno stanje kože koje najčešće izaziva suhu kožu, crvenilo i intenzivan svrab. Ekcem je širi naziv za grupu upalnih stanja kože, a atopijski dermatitis je jedan od njegovih najčešćih oblika. Promjene mogu početi u ranom djetinjstvu, ali se mogu nastaviti ili prvi put javiti i kod odraslih.
Kod nekih osoba simptomi su blagi i povremeni, dok kod drugih koža često puca, vlaži, stvara kruste ili remeti san zbog svraba. Izgled zavisi od uzrasta i mjesta na tijelu. Kod beba su česte promjene na licu i obrazima, kod djece u pregibima, a kod odraslih mogu biti izražene na šakama, licu, vratu i pregibima.
Atopijski dermatitis se ne može svesti na jednu kremu ili jedan okidač. Dermatolog procjenjuje izgled promjena, tok bolesti, stanje kožne barijere, moguće iritanse i pridružene tegobe, a zatim preporučuje njegu i terapijske korake prema težini bolesti. Cilj je kontrola simptoma, manje pogoršanja i očuvana funkcija kožne barijere.
Šta je atopijski dermatitis i da li je isto što i ekcem?
Atopijski dermatitis je hronično upalno stanje u kojem je kožna barijera oslabljena, a imunološki odgovor kože pojačano reaguje na različite spoljašnje i unutrašnje faktore. Zbog toga koža lakše gubi vlagu, postaje suha i osjetljiva, a svrab podstiče češanje koje može dodatno oštetiti površinu kože.
Ekcem nije jedna jedina dijagnoza. Tim nazivom obuhvata se više upalnih stanja kože, a atopijski ekcem je jedan od njih. Kontaktni dermatitis, seboroični dermatitis i druga stanja mogu ličiti na atopijski dermatitis, ali imaju drugačije okidače i tok. Zbog toga se terapijski pristup ne bira samo prema tome što koža izgleda crveno i suho.
Atopijska sklonost može biti povezana sa ličnom ili porodičnom pojavom atopijskih bolesti, ali prisustvo takve istorije nije obavezno kod svakog pacijenta. Bolest se može mijenjati kroz život, sa periodima smirivanja i pogoršanja. Koža može izgledati gotovo uredno između pogoršanja, ali osjetljivost barijere i potreba za redovnom njegom često ostaju.
Simptomi atopijskog dermatitisa - kako koža izgleda po uzrastu?
Najtipičniji simptom atopijskog dermatitisa je svrab. Koža je često suha, crvena i hrapava, može se perutati ili zadebljati, a češanje može dovesti do ranica, krvarenja i krusta. Tokom izraženog pogoršanja pojedina područja mogu vlažiti, biti bolna ili osjetljiva na dodir.
Kod dugotrajnog ekcema koža na mjestima češanja može postati deblja i naglašenijih kožnih linija. Ako su promjene na licu, kapcima, vratu ili pregibima, iritacija može biti posebno neugodna zbog osjetljivosti tih regija. Ekcem na licu može biti dio atopijskog dermatitisa, ali sličan izgled imaju i druga stanja, pa se dijagnoza ne postavlja samo prema fotografiji.
Znaci mogućeg pogoršanja ili infekcije
Naglo pogoršanje, jači bol, gnojne promjene, žute ili medene kruste, izraženo vlaženje, temperatura ili opšta slabost mogu ukazivati na sekundarnu infekciju ili drugo stanje koje zahtijeva raniju procjenu. Nije svako vlaženje kože automatski bakterijska infekcija, zato dermatolog procjenjuje izgled, proširenost i opšte stanje prije odluke o daljim koracima.
Atopijski dermatitis kod beba i djece
Atopijski dermatitis kod beba često se prvo vidi na obrazima i licu kao crvena, suha i svrbljiva koža. Promjene se mogu širiti na druge dijelove tijela, dok je područje ispod pelene često manje tipično za atopijski ekcem. Raspored se mijenja sa uzrastom, pa se kod starije djece promjene češće javljaju u pregibima laktova i koljena.
Ekcem kod beba može biti vrlo neugodan jer svrab remeti san, a češanje brzo oštećuje tanku kožu. Njega treba biti nježna, redovna i prilagođena uzrastu. Kratko kupanje mlakom vodom, blagi proizvodi bez mirisa i brzo nanošenje emolijensa nakon kupanja mogu pomoći očuvanju kožne barijere.
Mliječna krasta i pelenski osip mogu se javiti u istom uzrastu, ali nisu isto što i atopijski dermatitis. Masnije ljuske na vlasištu, promjene ograničene na pelensku regiju ili osip koji izgleda drugačije od ranijih epizoda treba procijeniti u širem kontekstu. Ako je potrebno sagledati i opšte zdravstveno stanje djeteta, rast, ishranu ili druge simptome, povezujemo dermatološku procjenu sa našom ambulantom pedijatrije.
Rutinsko alergološko testiranje nije potrebno svakom djetetu sa atopijskim ekcemom. Ako anamneza ukazuje na jasnu reakciju na određenu hranu ili drugi mogući alergen, posebno kod težeg i teško kontrolisanog ekcema, dermatolog može preporučiti ciljanu alergološku procjenu i uputiti dijete odgovarajućem stručnjaku. Eliminacione dijete ne uvode se bez medicinskog razloga i stručnog vođenja.
Ekcem na rukama kod odraslih - zašto se vraća?
Ekcem na rukama je čest problem kod odraslih jer su šake tokom dana izložene vodi, sapunima, deterdžentima, dezinfekcionim sredstvima, rukavicama, trenju, hladnoći i suhom vazduhu. Kod osobe sa atopijskom kožom takva ponavljana izloženost dodatno narušava kožnu barijeru i može izazvati crvenilo, suhoću, pukotine, svrab i bol.
Dermatitis na rukama može biti atopijski, iritativni, kontaktni ili kombinovan. Raspored promjena, vrsta posla, način pranja ruku, materijal rukavica i odnos simptoma prema slobodnim danima mogu pomoći u procjeni. Ako se promjene ponavljaju samo na radnom mjestu ili nakon kontakta sa određenom supstancom, dermatolog razmatra i druge moguće uzroke, a po potrebi preporučuje dalju ciljanu obradu.
Zaštita kože tokom dana podrazumijeva smanjenje nepotrebnog kontakta sa iritansima, pažljivo sušenje ruku i redovno obnavljanje masnog i vodenog sloja kože odgovarajućim emolijensom. Kod poslova sa čestim pranjem ili vlažnim radom važno je planirati zaštitu tako da se istovremeno izbjegnu iritacija, znojenje i dugo zadržavanje vlage ispod rukavica.
Šta pokreće i pogoršava atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis nema jedan univerzalni uzrok pogoršanja. Genetska sklonost, oštećena kožna barijera i imunološki odgovor čine osnovu bolesti, dok različiti svakodnevni faktori mogu pokrenuti novo pogoršanje. Najčešći su iritansi, često pranje, mirisi, deterdženti, gruba vuna, znojenje, toplota, hladnoća, suhi vazduh i stres.
Kod jedne osobe znoj može biti glavni problem, dok kod druge promjene više prate zimski period, rad sa hemikalijama ili učestalo tuširanje. Okidač ne mora biti alergija. Zato je korisno voditi jednostavan dnevnik pogoršanja: kada su promjene počele, šta je bilo novo u njezi, odjeći, poslu, temperaturi okoline ili svakodnevnim navikama.
Hrana nije univerzalni uzrok atopijskog dermatitisa. Kod nekih pacijenata, posebno djece sa jasnom neposrednom reakcijom na određenu namirnicu ili težim ekcemom koji se teško kontroliše, može postojati razlog za dodatnu alergološku procjenu. Samoinicijativno izbacivanje većeg broja namirnica može dovesti do nepotrebnih ograničenja, posebno kod djece.
Kako razlikovati atopijski dermatitis od drugih promjena na koži?
Crvenilo, svrab i ljuskanje nisu specifični samo za atopijski dermatitis. Mjesto promjena, uzrast, tok bolesti, vrsta ljuske i odnos prema kontaktu sa iritansima pomažu dermatologu da suzi moguće uzroke. Ova četiri stanja se najčešće međusobno miješaju:
| Stanje | Tipičniji obrazac | Šta je važno znati |
|---|---|---|
| Atopijski dermatitis | Hronično vraćanje, jak svrab, suha koža i lokalizacije koje se mijenjaju sa uzrastom. | Procjenjuje se obrazac bolesti, stanje kožne barijere i težina simptoma. |
| Kontaktni dermatitis | Promjene odgovaraju mjestu kontakta sa iritansom ili alergenom, često na šakama ili jasno izloženim mjestima. | Važan je odnos simptoma prema izloženosti i profesionalnim ili kućnim iritansima. |
| Seboroični dermatitis | Masnije ljuskanje na vlasištu, obrvama, uz nos ili u pregibima; svrab može biti blaži. | Raspored i izgled ljuske često pomažu u razlikovanju od atopijskog ekcema. |
| Psorijaza | Jasnije ograničeni plakovi sa ljuskom, često na laktovima, koljenima, vlasištu i noktima. | Kod psorijaze se pregledaju i nokti i zglobovi. |
Kako se postavlja dijagnoza atopijskog dermatitisa?
Dijagnoza atopijskog dermatitisa najčešće se postavlja klinički. Dermatolog procjenjuje izgled i raspored promjena, stepen suhoće i svraba, trajanje bolesti, periode pogoršanja, raniju terapiju i ličnu ili porodičnu atopijsku istoriju. Pregled obuhvata mjesta koja pacijenta najviše muče, ali i druge regije na kojima se mogu vidjeti tipične promjene.
Dodatna obrada nije potrebna svakom pacijentu. Ako postoji sumnja da alergija ili kontakt sa određenom supstancom značajno doprinosi simptomima, dermatolog može preporučiti ciljanu alergološku ili drugu specijalističku procjenu i usmjeriti pacijenta dalje. Cilj nije testirati sve moguće alergene, nego odgovoriti na konkretno kliničko pitanje.
U našoj ambulanti dermatologije pregled usmjeravamo na razlog dolaska, lokalizaciju promjena, njihov tok i uticaj na svakodnevni život. Posebno je važno reći da li svrab remeti san, da li se koža vlaži ili stvara kruste i koji su proizvodi ili uslovi prethodili pogoršanju.
Kako se liječi atopijski dermatitis?
Liječenje atopijskog dermatitisa ima dva stalna cilja: obnavljanje kožne barijere i smanjenje upale tokom pogoršanja. Terapijski plan zavisi od uzrasta, lokalizacije, težine bolesti, učestalosti pogoršanja, znakova infekcije, ranijeg odgovora na terapiju i uticaja bolesti na san i svakodnevni život.
Njega kožne barijere
Redovna primjena emolijensa bez mirisa čini osnovu svakodnevne njege. Preparati za njegu mogu sadržati humektanse poput glicerina koji pomažu vezivanje vode, lipide i ceramide koji podržavaju strukturu barijere i okluzivne sastojke koji smanjuju gubitak vode sa površine kože. Tekstura i sastav prilagođavaju se uzrastu, dijelu tijela i toleranciji kože.
Lokalna protuupalna terapija
Tokom aktivnog pogoršanja dermatolog može preporučiti lokalnu protuupalnu terapiju odgovarajuće jačine i trajanja. Izbor zavisi od toga da li su zahvaćeni lice, pregibi, šake ili deblje regije kože. Takvu terapiju ne treba nasumično mijenjati niti produžavati bez kontrole, posebno na osjetljivim područjima.
Terapijske opcije kod težih oblika
Kod odabranih pacijenata sa umjerenim ili teškim atopijskim dermatitisom dermatolog može razmotriti fototerapiju, sistemsku terapiju ili ciljane i biološke terapijske opcije. Odluka zavisi od težine bolesti, ranijih pokušaja liječenja, drugih zdravstvenih stanja i potrebnog praćenja. Kada je potrebna terapija ili procedura izvan opsega pregleda u našoj ambulanti, pacijenta usmjeravamo u odgovarajuću ustanovu ili službu.
Ako postoje znaci infekcije, terapijski plan se mijenja prema nalazu. Žute ili medene kruste, pustule, jači bol, temperatura ili naglo širenje promjena razlog su za raniji pregled. Cilj je razlikovati upalno pogoršanje od infekcije, jer ta stanja ne zahtijevaju isti pristup.
Krema za ekcem - koje sastojke i osobine tražiti?
Ne postoji jedna najbolja krema za ekcem koja odgovara svima. Kod svakodnevne njege važnije je da proizvod dobro podnosi koža, da nema nepotrebne mirise i da pomaže smanjenju gubitka vode. Osobe sa vrlo suhom kožom često bolje podnose bogatije emolijense, dok se na licu i pregibima nekada biraju lakše teksture.
Humektansi, kao što je glicerin, pomažu zadržavanju vode u površinskim slojevima kože. Lipidi i ceramidi podržavaju obnovu barijere, a okluzivni sastojci smanjuju isparavanje vode. Ako neki sastojak peče, izaziva crvenilo ili pogoršava svrab, proizvod treba privremeno obustaviti i procijeniti da li je problem iritacija ili preosjetljivost.
Tokom aktivnog crvenila i jakog svraba važno je razlikovati njegu od protuupalne terapije. Emolijens podržava kožnu barijeru, ali izražena upala može zahtijevati dodatnu terapiju koju dermatolog bira prema lokalizaciji i težini bolesti.
Svakodnevna njega kože kod ekcema
Kožu je korisno prati kratko, mlakom umjesto vrućom vodom i bez agresivnog trljanja. Nakon kupanja kožu treba nježno posušiti i ubrzo nanijeti emolijens kako bi se smanjio gubitak vlage. Odjeća od mekših materijala obično manje iritira kožu od grube vune ili uske odjeće koja pojačava trenje i znojenje.
Tokom zime suhi vazduh i grijanje mogu pojačati suhoću, dok ljeti znoj i toplota mogu pojačati svrab. Nakon plivanja kožu treba isprati čistom vodom ako hlor ili so izazivaju peckanje, a zatim obnoviti njegu. Nokte je korisno držati kratkim kako bi se smanjilo oštećenje kože tokom nesvjesnog češanja.
Svrab noću može poremetiti san cijele porodice, posebno kod djece. Hladnija soba, prozračna odjeća, redovna njega prije spavanja i plan terapije za aktivno pogoršanje mogu pomoći. Ako je svrab uprkos tome uporan i remeti san iz noći u noć, dermatološka procjena je važna jer bolest vjerovatno nije dovoljno kontrolisana.
Kada se javiti dermatologu ranije?
Pregled je preporučljiv kada se promjene brzo šire, svrab remeti san, koža puca i boli, ekcem se često vraća uprkos redovnoj njezi ili zahvata veće površine. Ranija procjena je važna i kada se pojave gnojne promjene, žute ili medene kruste, jače vlaženje, temperatura ili opšta slabost.
Dermatologu se treba javiti i kada nije jasno da li je riječ o atopijskom ekcemu ili drugom stanju, kada su promjene ograničene samo na šake i povezane sa poslom, ili kada roditelji razmišljaju o restriktivnoj eliminacionoj dijeti zbog sumnje na alergiju. Ciljana procjena može spriječiti nepotrebne restrikcije i pogrešno liječenje.
Atopijski dermatitis u MR Klinici Banja Luka - dr sc. med. Jelena Petković Dabić
U našoj ambulanti dermatologije u Banjoj Luci pregledamo bebe, djecu i odrasle zbog atopijskog dermatitisa, ponavljanog ekcema, svraba, suhe kože i promjena čiji uzrok nije jasan. Pregled je usmjeren na klinički izgled, tok bolesti, lokalizaciju, okidače, raniju njegu i terapiju, te uticaj simptoma na svakodnevni život.
U našoj ambulanti ordinira dr sc. med. Jelena Petković Dabić, specijalista dermatovenerologije i docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Njeno stručno iskustvo uključuje rad na multicentričnim kliničkim studijama u liječenju teških oblika atopijskog dermatitisa kod djece i odraslih.
Na osnovu pregleda dermatolog može preporučiti svakodnevnu njegu kožne barijere, terapiju za aktivno pogoršanje, praćenje mogućih okidača i dalju obradu kada je ona medicinski opravdana. Ako je potrebna alergološka, pedijatrijska ili druga dodatna procjena, pacijenta usmjeravamo odgovarajućem stručnjaku.
Ako se suhoća, svrab i crvenilo kože često vraćaju, remete san ili niste sigurni o kojoj vrsti ekcema je riječ, pregled možete zakazati u našoj ambulanti dermatologije. Za informacije i zakazivanje pozovite 066 061 000 ili koristite online zakazivanje. MR Klinika se nalazi na adresi Vase Pelagića 19A u Banjoj Luci.
Najčešća pitanja o atopijskom dermatitisu i ekcemu
Šta je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je hronično, recidivirajuće upalno stanje kože koje najčešće izaziva suhu kožu i jak svrab. Može se javiti u djetinjstvu ili odrasloj dobi, a izgled i mjesta promjena razlikuju se prema uzrastu.
Da li su ekcem i atopijski dermatitis isto?
Ekcem je širi naziv za grupu upalnih stanja kože. Atopijski dermatitis je jedan od najčešćih oblika ekcema. Kontaktni i seboroični dermatitis imaju drugačije uzroke i obrasce, pa se ne liječe uvijek na isti način.
Da li je atopijski dermatitis zarazan?
Ne. Atopijski dermatitis nije zarazan i ne prenosi se dodirom, odjećom ili zajedničkim predmetima. Riječ je o upalnom stanju povezanim sa kožnom barijerom, genetskom sklonošću i imunološkim odgovorom.
Kako izgleda atopijski dermatitis kod beba?
Kod beba se često javlja na obrazima, licu i drugim površinama kože, uz crvenilo, suhoću i svrab. Raspored se mijenja sa uzrastom, pa pregled pomaže da se razlikuje od pelenskog osipa, mliječne kraste i drugih stanja.
Zašto se ekcem na rukama stalno vraća?
Šake su često izložene vodi, deterdžentima, dezinfekcionim sredstvima, hladnoći i trenju. Kod osoba sa atopijskom kožom to može dodatno narušiti kožnu barijeru. Dermatolog procjenjuje da li se radi o atopijskom ili drugom tipu ekcema.
Koja krema je najbolja za ekcem?
Ne postoji jedna najbolja krema za sve. Kod njege se obično biraju emolijensi bez mirisa sa sastojcima koji vezuju vodu i obnavljaju lipide kožne barijere. Izbor zavisi od uzrasta, mjesta promjene, faze bolesti i tolerancije kože.
Da li hrana izaziva atopijski dermatitis?
Hrana nije univerzalni uzrok atopijskog dermatitisa. Kod nekih pacijenata, posebno djece sa jasnom reakcijom na određenu namirnicu ili težim nekontrolisanim ekcemom, ljekar može razmotriti alergološku procjenu. Eliminacione dijete se ne uvode bez stručnog vođenja.
Može li se atopijski dermatitis trajno izliječiti?
Atopijski dermatitis je hronično stanje sa periodima pogoršanja i poboljšanja. Njega kože i pravilno odabrana terapija mogu smanjiti svrab, upalu i učestalost pogoršanja, ali bolest i dalje može imati povremena pogoršanja.
Kada ekcem može biti inficiran?
Na infekciju mogu ukazivati naglo pogoršanje, vlaženje, gnojne promjene, žute ili medene kruste, bol, temperatura ili opšta slabost. Takve promjene treba procijeniti ljekar jer nije svako vlaženje kože automatski bakterijska infekcija.
Kada se javiti dermatologu zbog atopijskog dermatitisa?
Pregled je preporučljiv kada svrab remeti san, promjene se šire ili često vraćaju, koža puca ili se inficira, njega ne donosi očekivano poboljšanje ili niste sigurni da li je riječ o atopijskom dermatitisu ili drugom stanju kože.
Ambulanta dermatologije - naš tim doktora:
